28.04.2023

Noćna mora: Mladi zarobljeni između preskupih kvadrata i neuređenog najma

Stambeno pitanje za mnoge je građane noćna mora. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene nekretnina u Zagrebu u odnosu na lani u prosjeku su skočile za 18 posto. Zbog toga je sve više mladih ljudi koji ni uz kontroverzne subvencije APN-a ne mogu kupiti prvu nekretninu. Dok čekaju reformski zaokret, mnogi i dalje ostaju zarobljeni između preskupih kvadrata i neuređenog tržišta najma.

S drugom bebom na putu, vojnikinja Iva sanja o vlastitoj nekretnini. No put je trnovit, posebice kada cijene stambenih kvadrata divljaju. Podstanarstvo je njezinoj obitelji za sada jedina opcija – svakog mjeseca za dvosobni stan u Velikoj Gorici mora dati 500 eura.

“Kad bi mogla kupila bih, ali nažalost nisam u mogućnosti jer male su plaće, a ne možemo dignuti veliki kredit da bi bili u mogućnosti da kupimo stan. Već čekam šest godina što se tiče APN-a, na listi sam čekanja za njihov stan, ali isto nažalost od izgradnje trenutno ništa”, kaže Iva.

Play Video

Viša i kamata na stambene kredite

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je gotovo 3.400 zahtjeva za subvencionirane stambene kredite. Pad je to broja zainteresiranih za 40% u odnosu na proljeće lani. Agentica za nekretnine Klara Kregar ističe da su kupci sve oprezniji kad su u pitanju subvencije.

 

“Mogućnosti im ne dopuštaju drugačije. Očekivali smo manji broj primanja nego prijašnjih godina samim time što je viša kamata na stambene kredite nego li prošle godine tako da je očekivana brojka”, navodi Kregar.

Tri godine u najmu je i Ana Miličić, a posljednjih šest mjeseci uz pomoć agentice u potrazi je za stanom izvan centra grada. No, potraga nije tako spješna kao što se nadala. U Zagrebu se cijene kvadratnog metra kreću od dvije i pol do pet tisuća eura, no ima stanova koji se prodaju i po osam tisuća eura.

“Ja sam očekivala da će biti nekako dvije tisuće eura po kvadratu. Međutim, cijene su dosta visoke tako da se planiram prijaviti na zadnji voz što se tiče APN subvencija. Ne mogu baš zaraditi tolike novce tako da ću kroz kredit sigurno moći”, objašnjava Miličić.

Na cijene utječe i građevinski materijal

Na porast cijena nekretnina utjecao je i građevnski materijal. Skuplji je za 9% u odnosu na ožujak lani, a cigle, čavle i daske plaćamo 24% više nego 2015.

“Došlo je šoka ponude uz neku postojanu potražnju zbog prekida u opskrbnim lancima i zastoja u cirkulaciji materijala i došlo je do rasta cijena, ali kako se ponuda stabilizira, onda bi se i cijena trebala”, ističe Ivan Laljak, investicijski analitičar.

Vlada je najavila donošenje plana nacionalne stambene politike do 2030., a zagrebačka gradska vlast izlaz iz začaranog kruga vidi u gradnji gradskih stanova za prihvatljiv najam – vjeruju da će tako utjecati na brojne negativne trendove na tržištu. Građani željni promjena jer od cifri nekretnina mnogima se vrti u glavi.

“Svakako bih uzeo kredit. Mislim da se drugačije više ni u Hrvatskoj ni ne može kupiti nekretnina ili stan. Ne mogu roditelji toliko pomoći koliko je cijena otišla gore.”

“Nenormalno, ne razumijem iskreno zašto i kako. Vjerojatno nešto ima veze s turizmom, vladinim poticajima. Ne pratim, nisam trenutno u situaciji da riješavam stambeno pitanje. Ali želite ostati u najmu? Da, to mi je u redu.”

“Digo bi kredit da možemo trenutno, ali kad gledam kakva je, situacija ne bih. Više se isplati biti u najmu onda? Pa da.”

Prošle je godine kupljeno 135 tisuća nekretnina u vrijednosti od 60 milijardi kuna. Za normalizaciju cijena potrebne su – reforme.

“Porezna reforma na način da se porez na dohodak smanji, a pritom se uvede porez na nekretnine. Ako se porez na dohodak smanji onda će rasti realan dohodak, a uvođenjem poreza na nekretnine će automatski pasti cijene nekretnina i onda rastom dohotka i padom cijena nekretnina odmah imamo veću priuštivost nekretnina”, pojašnjava Laljak.

A dok čekaju takav reformski zaokret, mnogi i dalje ostaju zarobljeni između preskupih kvadrata i neuređenog tržišta najma.